Masna i visokokalorična hrana može usporiti probavni sustav, uzrokujući osjećaj težine i nelagode. Prekomjeran unos takvih obroka često dovodi do poremećaja u radu crijeva i smanjene apsorpcije hranjivih tvari. Osim toga, prehrana bogata jednostavnim ugljikohidratima može izazvati nagle skokove i padove šećera u krvi, što utječe na energiju i koncentraciju.
Brza hrana također može povećati rizik od metaboličkih problema, poput inzulinske rezistencije i pretilosti. Tijelo teško obrađuje velike količine masnoća i soli odjednom, što stvara dodatni stres na jetru i gušteraču. Redovita konzumacija ovakve hrane može usporiti metabolizam i smanjiti sposobnost organizma da učinkovito koristi energiju iz hrane.
Upravljanje unosom i kombiniranje brze hrane s laganim, nutritivno bogatim obrocima može pomoći u očuvanju normalne probave. Odabir cjelovitih žitarica, povrća i nemasnih proteina ublažava negativne učinke i održava ravnotežu metabolizma. Redovita fizička aktivnost dodatno pomaže tijelu da se nosi s povremenim obrocima brze hrane.